Halo, halo doktore!

Cijelu radio emisiju poslušajte OVDJE:

Ili pročitajte:

Voditeljica Radio Banovine: Današnja emisija otvara novu zanimljivu temu po pitanju zubne protetike. Ne želite nositi klasičnu zubnu protezu. Što vam je činiti? U ovoj emisijji razgovaramo s doktorom dentalne medicine doktorom Igorom Breyerom. Doktor Breyer, klasična proteza za veliku većinu pacijenata je češće noćna mora nego pomoć. Razlozi su razni. Dolazi do žuljanja, ispadanja, javlja se nagon na nepodnošenje, tu je i osjećaj nesigurnosti zbog straha da će proteza ispasti prilikom govora ili žvakanja. Nakon većeg ili potpunog gubitka zuba koje su alternative klasičnim zubnim protezama?

Dr. Breyer: Pacijenti nama najčešće dolaze na zahvate kojima zamijenjuju totalnu zubnu protezu a to je ugradnja 4 ili 6 zubnih implantata i fiksni most koji se pričvrsti na te implantate. On je puno konforniji idaje pacijentima samopouzdanje. Estetika tu možda igra i najbitniju ulogu. Jedan takav rad omogućava pacijentu i da se pomladi. Može bez bilo kakvog straha zagristi jabuku. U odnosu na radove iz nekadašnjice:  parcijalne, totalne proteze i kombinirane radove, ovi radovi daleko su ugodniji i pacijenti ih osjete kao svoje zube. Nekakav uobičajeni i očekivani rok trajanja takvog jednog rada je i do 20 godina.

Voditeljica Radio Banovine: Koje sve opcije, kad je tehnika u pitanju, postoje?

Dr. Breyer: Pa to je dobro pitanje. Mi danas imamo dosta opcija i napredak naše struke se uglavnom temelji na novim materijalima, tako je i kod fiksnih mostova na implantatima. Imamo od kompozita, cirkona i još nekoliko vrsta materijala no ova tri su najčešća. Zbog superiornog estetskog izgleda naši pacijenti žele cirkonske zube. Oni su u smislu kopiranja prirodnog izgleda zuba najbolji. Naravno nije uvijek moguće izaći u susret pacijentima pa mi sugeriramo da o odabiru materijala ipak odluči terapeut, tj doktor. Kao što sam već rekao, estetika danas igra najbitniju ulogu pa se mi u tom smislu trudimo maksimalno prilagoditi pacijentima i njihovim zahtjevima.

Voditeljica Radio Banovine: Osim estetike tu su različite vrste materijala. Koja je razlika između metalne i plastične proteze?

Dr. Breyer: Pa ovako, sad govorimo o protezama iz nekadašnjice. Metalne proteze su tanje i one su se uglavnom koristile u kombiniranim radovima. One su čvršće stajale i bile nešto ugodnije. Plastične proteze danas se koriste isključivo kao riješenje kada nismo u mogućnosti ugraditi implantat ili kada su se pacijenti jednostavno navikli na svoj stari rad- totalnu protezu, i onda mi to i ponovimo. Napominjem da je to danas dosta rijetko.

Voditeljica Radio Banovine: Koje su danas najugodnije i najdugotrajnije vrste proteza odnosno mostova za pacijenta?

Dr. Breyer: Najugodniji i najdugotrajniji su ipak mostovi i proteze koji se sidre na većem broju implantata i to je ono što nas pacijenti najčešće upravo zato što oni daju sigurnost zbog većeg broja implantata. Kod većeg broja implantata možemo upotrijebiti širi spektar materijala i na taj način možemo dobiti puno bolje rezultate. Ne samo funkcionalno nego i estetski.

Voditeljica Radio Banovine: Koje su sve prednosti fiksnog mosta na implantatima u usporedbi s klasičnom protezom?

Dr. Breyer: Pa kao prvo i osnovno pacijent fiksni most na implantatima osjeti poput vlastitih zuba. On ih ne mora vaditi iz usta van i ne mora se bojati da bi ta proteza izgubila sidršte, da bi mu se pomaknula dok priča ili dok jede. Fiksni mostovi stvarno povećavaju samopouzdanje ljudima koji su imali takvih problema. Ono što nam najčešće kažu pacijenti je da im se potpuno promijenio život i da se osjećaju kao da su mlađi. To bih povezao s tim da su prije imali puno veći broj zuba i da nisu uopće morali brinuti o stvarima kao što su pomicanje proteze ili način na koji izgovaraju neka slova.  

Voditeljica Radio Banovine: Ima li razlike među protezama ovisno o položaju u ustima?

Dr. Breyer: Nama ako gledamo strane lijevo i desno ali svakako ima gledamo gornji i donju protezu te kad su implantati u pitanju ili nisu.  I dan danas  je donja totalna proteza jedan od najtežih zahvata za izvesti u dentalnoj medicini te pacijenti se jako teško privikavaju na nju čak i kad je ona jako dobro odrađena. Što se tiče implantoloških zahvata oni su nešto jednostavniji u donjoj čeljusti. U gornjoj je nešto kompliciranije i ono što nam aterapeutima komplicira zahvat su nekontrolirani upalni procesi i nekontrolirana parodontna bolest. To nam uništava kost i naravno s tim se gubi ležište za implantate i često nas dovodi do toga da se terapija komplicira. Ne samo što je ona duža i što iziskuje ugradnju umjetne kosti nego je ona nemoguća te pacijente pošaljemo na još kompliciraniji zahvat – ugradnju zigomatičnih implantata ili im jednosatvno ponudimo  klasičnu protezu.

Voditeljica Radio Banovine: Rekli smo već da proteze mogu trajati i do 20 godina. Kakav je proces zamjene i kakav je proces stavljanja nove proteze nakon stare?

Dr. Breyer: Pa ovako , to je očekivana trajnost no ona može biti i manja naravno. Uz redovite kontrole i obavljanje dentalne higijene. Mi u klinici prije i poslije zahvata dajemo jasne i precizne upute  održavanja protetskih radova i provođenja oralne higijene kod kuće ali i redovith posjeta stomatologu najmanje 2 puta godišnje. Takvi radovi imaju dobru dugotrajnu prognozu. Nakon 10 godina vi mijenjate protetski dio, implantati se ne mijenjaju. Ukoliko je higijena zadovoljavajuća oni stvarno mogu izdržati i puno dulje.

Voditeljica Radio Banovine: : Toliko za danas. U slijedećoj emisiji govorit ćemo o ugradnji implantata. A vi ako imate problem potražite Stomatološku Polikliniku Breyer specijaliziranu za implantologiju i protetiku. Potražite ih u Sisku u ulici Gustava Krkleca 15, nazovite na 00385 44 543 289 ili kontaktirajte putem Facebook Messengera. Do sljedeće emisije pozdravljaju vas dr. dentalne medicine Igor Breyer i vaši sa radio Banovine.